"ANNO 2004."
BESEDA, KI JE OSNOVNA NIT OSNUTKA NEPODPISANE MEDRŽAVNE POGODBE
"VOJNA GROBIŠČA"
JE ODRAZ USTVARJALCEV TE POGODBE, PREDVSEM SO TO POTOMCI KRVNIKOV, KI JIM PAMET NI BILA POSVEČENA, DA BI JO KORISTNEJE UPORABLJALI in
DA BI MISLILI S SVOJO LOGIKO.

SAJ JE KOMUNISTIČNO DIVJANJE TRAJALO DESETLETJA!!!

NAJ JIM BO OPROŠČENO, SAJ NISO VEDELI, KAJ SO POČELI!
VELIKA HUMANOST(?) SA MALO KOMUNISTIČKE OZBILJNOSTI i ODGOVORNOSTI
    DOLNIČAR

     

     

    OSNUTEK

     

    S P O R A Z U M

     

    med

     

    VLADO REPUBLIKE SLOVENIJE

     

    in

     

    VLADO REPUBLIKE HRVAŠKE

     

    o

     

    UREJANJU VOJNIH GROBIŠČ

     

     

    Vlada Republike Slovenije in Vlada Republike Hrvaške (v nadaljevanju pogodbenici)

     

    sta se

     

    v skladu z načeli humanitarnega prava o obravnavanju umrlih, vsebovanih v Ženevskih konvencijah ter dopolnilnih protokolih

     

    z namenom, da se dokončno in smotrno uredi vprašanje vojnih grobišč, posameznih grobov, posameznih in skupnih grobnic ter spomenikov, ki bi po slovenskih predpisih lahko pridobile status vojnih veteranov ali civilnih žrtev vojne na ozemlju Republike Hrvaške in vojnih grobišč; posameznih grobov, posameznih in skupnih grobnic in spomenikov v spomin na hrvaške vojake in civilne žrtve vojne na ozemlju Republike Slovenije, po hrvaških predpisih, v tem sporazumu imenovane »žrtve vojne«, sporazumeli o naslednjem:

     

    1. člen

     

    V tem sporazumu izraz

     

    a) "vojna grobišča" pomeni prostore, kjer so pokopane osebe, ki so umrle ob ali zaradi oboroženih konfliktov ali v ujetništvu, povezanem s temi konflikti, vključno s posameznimi ali skupinskimi grobovi, spominskimi ploščami, spomenila oz. gomilami, zgrajenimi na teh prostorih;

     

    b) "hrvaška vojna grobišča" pomeni vojna grobišča na ozemlju Republike Slovenije, v katerih so pokopane osebe hrvaške narodnosti;

     

    c) "slovenska vojna grobišča" pomeni vojna grobišča na ozemlju Republike Hrvaške, v katerih so pokopane osebe slovenske narodnosti;

     

    d) "ureditev vojnih grobišč" pomeni določitev meja grobišča in namestitev ali obnovo spominskih obeležij ter nadaljnje ukrepe, ki vključujejo spremembe na področju označevanja in gradnje vojnih grobov ali kostnic;

     

    e) "vzdrževanje vojnih grobišč" pomeni zagotavljanje ohranjanja vojnih grobišč in njihovo vzdrževanje v prepoznavnem stanju, v skladu z mednarodnimi konvencijami;

     

    f) "prepoznavno stanje vojnih grobišč" pomeni takšno stanje vojnih grobišč, ki omogoča takoj prepoznati, da gre za vojno grobišče, prepoznati imena in čine pokopanih oseb, njihovo državljanstvo, rojstni datum in datum ter kraj njihove smrti, če so ti podatki znani.

     

    2. člen

     

    Pogodbenici sta se dogovorili o zagotovitvi trajne zaščite vojnih grobišč, posameznih grobov, skupnih grobnic, spomenikov in spominskih obeležij ter množičnih grobišč povojnih žrtev kot neposredne posledice vojne, v nadaljevanju »vojna grobišča«, na svojem državnem območju.

     

    3. člen

     

    Pogodbenici se zavezujeta, da bosta preko pristojnih organov izmenjavali podatke in druga drugi pomagali pri zbiranju podatkov o vojnih grobiščih.

     

    4. člen

     

    Vsaka od pogodbenic vzdržuje vojna grobišča, v katerih so pokopane njene žrtve vojne, na svoje stroške.

     

    5. člen

     

    Pogodbenici sta oproščeni plačevanja najemnine za vojna grobišča na ozemlju druge pogodbenice.

    Stroške urejanja krije tista pogodbenica, ki prevzame vzdrževanje vojnega grobišča.

     

    6. člen

     

    Če ena izmed pogodbenic ugotovi, da bi bilo treba urediti vojno grobišče ali izkopati in prekopati posmrtne ostanke žrtev vojne iz vojnih grobišč na ozemlju druge pogodbenice, mora zaprositi za dovoljenje drugo pogodbenico.

     

    Druga pogodbenica lahko dovoli izvedbo del iz prejšnjega odstavka po predhodnem soglasju k načrtu ureditve in izvedbe del.

     

    Stroške krije tista pogodbenica, ki zaprosi za ureditev vojnega grobišča, izkop in prekop posmrtnih ostankov žrtev vojne.

     

    7. člen

     

    Če ena izmed pogodbenic ugotovi, da je prekop posmrtnih ostankov žrtev vojne, ki so na njenem ozemlju v njenem javnem interesu, na svoje stroške izkoplje in prekoplje posmrtne ostanke vojnih žrtev in uredi novo vojno grobišče.

    Pogodbenica je dolžna o izkopu in prekopu posmrtnih ostankov žrtev vojne obvestiti drugo pogodbenico pred začetkom del in ji predložiti drugo lokacijo skupaj s projektom nove ureditve vojnega grobišča.

     

    8. člen

     

    Če ena od pogodbenic med infrastrukturnimi deli ali deli urbanističnega značaja naleti na posmrtne ostanke žrtev vojne druge pogodbenice, mora o tem takoj obvestiti drugo pogodbenico in ji dovoliti izkop in prekop oziroma ureditev vojnih grobišč na drugem mestu na svoje stroške v skladu s 6. členom.

     

    Če posmrtnih ostankov žrtev vojne v vojnih grobiščih zaradi nastalih infrastrukturnih in/ali urbanističnih sprememb ni več mogoče izkopati, lahko dovoli pogodbenica, na ozemlju katere je vojno grobišče, na zahtevo druge pogodbenice ureditev spominskega obeležja v spomin žrtev vojne na tem območju, primernega lokaciji. Pogodbenica, na katere ozemlju se nahajajo vojna grobišča, bo zagotovila mesto na lokaciji, primerni za spomenik žrtvam vojne.

     

    9. člen

     

    Zahteva za izkop in prekop posmrtnih ostankov žrtev vojne iz ene države v drugo, ki jo v imenu posameznikov ena pogodbenica naslovi drugi pogodbenici, se ureja po veljavnih predpisih pogodbenice, na katero je bila zahteva naslovljena. Ta pogodbenica mora zahteve rešiti v skladu z določili tega sporazuma.

     

    10. člen

     

    Pogodbenica, ki je prevzela urejanje in vzdrževanje vojnih grobišč, v katerih so tudi posmrtni ostanki žrtev vojne tretjih držav ali druge pogodbenice, uredi vprašanja morebitnih izkopov in prekopov posmrtnih ostankov teh žrtev vojne ter urejanja in vzdrževanja vojnih grobišč z neposredno zainteresirano tretjo državo ali z drugo pogodbenico.

     

    11. člen

     

    Izkop in prekop posmrtnih ostankov žrtev vojne nadzoruje in vodi stalna Komisija za urejanje vojnih grobišč, v katero imenujejo pristojni organi vsake pogodbenice po tri člane. Komisiji predseduje eden od njenih članov, ki ga imenuje pogodbenica, na ozemlju katere se opravlja izkop in prekop.

     

    Za vsak izkop in prekop posmrtnih ostankov žrtev vojne se sestavi zapisnik, v katerem so navedeni ura, datum in kraj izkopa in prekopa, lokacija vojnega grobišča, kamor so bili posmrtni ostanki žrtev vojne prekopani, njihovi osebni podatki, identifikacijski znaki, besedilo morebitnih identifikacijskih ploščic in morebitni drugi podatki, ki jih določi komisija.

     

    Izkop in prekop izvedejo osebe, ki jih določi komisija iz prvega odstavka tega člena.

     

    12. člen

     

    Vsaka od pogodbenic lahko pooblasti fizično ali pravno osebo za izkope in za urejanje vojnih grobišč s tem, da o odločitvi predhodno obvesti drugo pogodbenico.

     

    13. člen

     

    Pogodbenici zagotavljata pooblaščeni fizični ali pravni osebi iz 12. člena. tega Sporazuma vso možno podporo pri opravljanju dejavnosti, predvidenih s tem Sporazumom in sodelovanje državnih organov ter drugih ustanov.

     

    14. člen

     

    Za izkope in prekope posmrtnih ostankov žrtev vojne ter za urejanje in vzdrževanje vojnih grobišč bo pooblaščena fizična ali pravna oseba iz 12. člena tega sporazuma zaposlila predvsem krajevno osebje in uporabljala material pod pogoji, običajnimi za svobodno konkurenco.

     

    Za strokovnjake, ki jih zaposli pooblaščena fizična ali pravna oseba iz 12. člena tega sporazuma, ni treba pridobiti delovnih dovoljenj.

     

    Material, opremo in naprave, v nadaljnjem besedilu »blago«, ki je namenjeno za izkope in prekope posmrtnih ostankov žrtev vojne oziroma za ureditev in vzdrževanje vojnih grobišč, je mogoče začasno uvoziti v državo pogodbenico, na katere ozemlju se dela izvajajo, če to blago tam cenovno ni konkurenčno.

     

    Blago iz prejšnjega odstavka je pri začasnem uvozu ali pri sprostitvi v prost promet oproščeno plačila carine in drugih uvoznih dajatev. Carinskim organom je treba poleg carinske deklaracije predložiti:

    - natančen seznam blaga, ki se začasno uvaža ali sprošča v prost promet,

    - izjavo pooblaščene osebe države pogodbenice, da bo blago, navedeno v seznamu, uporabljeno samo za namene iz tega sporazuma

     

    15. člen

     

    Pooblaščena fizična ali pravna oseba iz 12. člena tega sporazuma je pri izkopih in prekopih posmrtnih ostankov žrtev vojne ter urejanju in vzdrževanju vojnih grobišč dolžna spoštovati ustrezne predpise pogodbenice, kjer se ta dela izvajajo.

     

    16. člen

     

    Pogodbenici soglašata, da je komisija iz 11. člena tega sporazuma pristojna tudi za reševanje morebitnih sporov glede razlage in uporabe tega sporazuma

     

    17. člen

     

    Ta sporazum začne veljati z dnem prejema zadnjega od obvestil po diplomatski poti, s katerim se pogodbenici obvestita o izpolnitvi pogojev, predvidenih z njuno notranjo zakonodajo.

    Ta sporazum velja, dokler ga ena od pogodbenic ne odpove v pisni obliki po diplomatski poti z odpovednim rokom enega leta.

     

     

    Sestavljeno v .................. dne ..................... v dveh izvirnikih, vsak v slovenskem in hrvaškem jeziku, pri čemer sta besedili enako verodostojni.

     

     

     

    Za Vlado Republike Slovenije                                     Za Vlado Republike Hrvaške

     

     

    File: KON-SFORDOC

     

     


    * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

     

    OSNUTAK

     

     

    NAGODBA

     

     

    izmedju

     

     

    VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

     

     

    i

     

     

    VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE

     

     

    o

     

     

    UREDJENJU VOJNIH GROBIŠTA

     

     

    Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Slovenije (u nastavku nagodbenitelji)

     

    u skladu s načelima humanitarnog prava, u Ženevskoj konvenciji i dopunskim protokolima, o obravnavanju umrlih u ratu i poraču

     

    s namjerom, do kraja i uredno uredi pitanje vojnih grobišta, pojedinih grobova i zajedničkih grobnica i spomenika, koji bi po slovenskim propisima mogle dobili status vojnih veterana ili civilnih žrtava rata na teritoriju Republike Hrvatske i vojnih grobišta, pojedinačnih grobova, pojedinačnih i zajedničkih grobnica i spomenika na sječanje na hrvatske vojnike i civilne žrtve rata na teritoriju Republike Slovenije, po hrvatskim propisima, u toj nagodbi imenovane "žrtve rata" sporazumjeli o sljedečem:

     

    1. član

     

    U toj nagodbi rječ

     

    a.) "ratna grobišta" znače prostori, gdje su zakopane osobe, koje su umrle, uz, ili sbog oružanih sukoba, ili u zatočeništvu, povezanih s spomenutim sukobima, uključno s pojedinačnim ili zajedničkim grobovima, spomeničkim obilježjima, odnosno humcima izgradjenih na tim mjestima,

     

    b.) "hrvatska vojna grobišta" znači, vojna grobišta na teritoriju Republike Slovenije, gdje su pokopane osobe hrvatske narodnosti,

     

    c.) "slovenska ratna grobišta" znači, ratna grobišta na teritoriju Republike Hrvatske, gdje su zakopane osobe slovenske narodnosti,

     

    d.) "uredjenje ratnih grobišta" znaći ograditi lokaciju grobišta i namjestiti ili obnoviti spomenička obilježja i sljedeče učiniti, koji uključuju promjene na području oznaćavanja i gradnje vojnih grobova ili kosturnice,

     

    e.) "uzdržavanje ratnih grobišta" znači osiguranje i očuvanje ratnih grobišta i njihovo izdržavanje u prepoznatljivom stanju, sukladnu s medjunarodnim konvencijama,

     

    f.) "prepoznatljivo stanje ratnih grobišta" znači, takvo stanje ratnih grobišta, gdje bi bilo moguče odmah prepoznati imena i činove pokopanih osoba, njihovo državljanstvo, datum rodjenja, datum i kraj njihove smrti, ako su podatci poznati.

     

    2. član

     

    Nagodbenitelji su se dogovorili o trajnoj zaštiti ratnih grobišta, pojedinačnih grobova, zajedničkih grobnica, spomenika i spomenskih oznaka, kao i zajedničkih grobišta poslijeratnih žrtava, kao neposredne posljedice rata (u nastavku: »ratna grobišta«) na svojem državnom području.

     

    3. član

     

    Nagodbenitelji se obavezuju po pristojnim organirna izmjenjivati podatke i druga pomagala pri skupljanju podataka o ratnim grobištima.

     

    4. član

     

    Svaka od nagodbeniteljnih strana brine za ratna grobišta, gdje su pokopane njene žrtve rata, na svoj trošak.

     

    5. član

     

    Nagodbenitelji su oslobodjeni plačanja najamnine za ratna grobišta na teritoriju drugog nagodbenitelja.

     

    Trošak uredjenja krije onaj nagodbenitelj, koji preuzme uzdržavanje ratnog grobišta.

     

    6. član

     

    Ako jedan od nagodbenitalja ustanovi, da je potrebito urediti ratno grobište, ili izkopati i prekopati posmrtne ostatke ratnih žrtava iz ratnih grobišta na teritoriju drugog nagodbenitelja, mora zamoliti za dozvolu drugog nagodbenitelja.

     

    Drugi nagodbenitelj može dozvoliti izvodjenje radova iz prošle rečenice, po predhodnom suglasju k nacrtu uredjenja i izvodjenja radova.

     

    Trošak snosi onaj nagodbenitelj, koji zamoli za uredjenje ratnog grobišta, izkop i prekop posmrtnih ostataka ratnih žrtava.

     

    7. član

     

    Ako jedan od nagodbenitelja ustanovi, da je prijekop posmrtnih ostataka ratnih žrtava, koje su na njenom teritoriju u njenom javnom interesu, na svoj trošak izkopa i prekopa posmrtne ostatke ratnih žrtava i uredi novo ratno grobište.

     

    Nagodbenitelj je dužan o izkopu i prekopu posmrtnih ostataka ratnih žrtava obavijestiti drugog nagodbenitelja, prije početka radova i predložiti joj drugu lokaciju zajedno s projektom novog uredjenja ratnog grobišta.

     

    8. član

     

    Ako jedan od nagodbenitelja medju infrastrukturnim radovima, ili radova urbanistićkog značaja naidje na posmrtne ostatke ratnih žrtava drugog nagodbenitelja, mora o tomu odmah izviestiti drugog nagodbenitelja i dozvoliti joj izkop i prekop odnosno uredjenje ratnog grobišta na drugome mjestu na svoj trošak u skladu s 6. članom.

     

    Ako posmrtnih ostataka ratnih žrtava, u ratnim grobištima zbog nastalih infrastrukturnih i/ili urbanističnih promjena nije više moguče izkopati, može dozvoliti nagodbenitelj, na čijem je teritoriju ratno grobište, na zahtjev drugog nagodbenitelja uredjenje spomeničkog obilježja u spomen ratnim žrtvama na tome prostoru, primjerenoj lokaciji. Nagodbenitelj, na čijoj zemlji se nalazi ratna grobišta, če osigurati mjesto na lokaciji, primjerenoj za spomenik ratnim žrtvama.

     

    9. član

     

    Zahtjev za izkop i prekop posmrtnih ostataka žrtava rata iz jedne države u drugu, koju, u ime pojedinaca jedan nagodbenitelj naslovi drugom nagodbenitelju, se rješava po postoječim propisima nagodbenice, na koju je bila naslovljena. Ta nagodbenica mora zahtjeve rješiti u skladu s odredbama te nagodbe.

     

    10. član

     

    Nagodbenitelj, koji je preuzeo uredjenje i uzdržavanje ratnih grobišta, u kojima su posmrtni ostatci ratnih žrtava trečih država ili i drugog nagodbenitelja, uredjuje pitanje eventualnog izkopa i prekopa posmrtnih ostataka tih ratnih žrtava te uredjenja i uzdržavanja ratnih grobišta s neposredno zainteresirano trečom državom, ili s drugim nagodbeniteljem.

     

    11. član

     

    Izkop i prekop posmrtnih ostataka ratnih žrtava nadzire i vodi stalna Komisija za uredjenje ratnih grobišta, u koju imenuju pristojni organi svake nagodbenice po tri člana. Komisiji predsjeda jedan od njenih članova, kojega imenuje nagodbenitelj na čijem se terenu vrši izkop i prekop.

     

    Za svaki izkop i prekop posmrtnih ostataka ratnih žrtava sastavi se zapisnik, u kojemu je navedeni sat, datum i kraj izkopa i prekopa, lokacija ratnoga grobišta,

     

    gdje su bili posmrtni ostatki ratnih žrtava prekopani, njihovi osobni podatci, identifikacijski znaci, rječi možebitnih identifikacijskih pločica i možebitni drugi podatci, koje odredi komisija.

     

    Izkop i prekop izvedu osobe, koje odredi komisija iz prvog stavka toga člana.

     

    12. član

     

    Svaki od nagodbenitelja može ovlastiti fizičku ili pravnu osobu za izkope i za uredjenje ratnih grobišta s tim da o odluci predhodno obavjesti drugog nagodbenitelja.

     

    13. član

     

    Nagodbenitelji jamče ovlaštenoj fizičkoj ili pravnoj osobi iz 12. člana te Nagodbe svu moguču podporu pri vršenju djelatnosti, predvidjenih s tom nagodbom i sudjelovanje državnih organa te drugih ustanova.

     

    14. član

     

    Za izkop i prekop posmrtnih ostataka ratnih žrtava te za uredjenje i uzdržavanje ratnih grobišta biti če ovlalaštena fizička ili pravna osoba iz 12. člana ove Nagodbe zaposlila uglavnom krajevne osoblje i upotrebljavala material pod uvjetom, običajnim za slobodnu konkurenciju.

     

    Za stručnjake, koji zaposli ovlaščena fizična ili pravna osoba iz 12. člana ove Nagodbe, nisu potrebite radne dozvole.

     

    Material, oprema i naprave, u daljim rečenicama "roba", koja je namjenjena za izkope i prekope posmrtnih ostataka ratnih žrtava odnosno za uredjenje i uzdržavanje ratnih grobišta, moguče je privremeno uvoziti u državu nagodbenicu, na čijem terenu ze izvode radovi, ako ta roba tamo po cjeni nije konkurentna.

     

    Roba iz prijašnjeg stavka je kod privremenog uvoza ili kod oprosta u slobodan promet oproščeno plačanja carine i drugih uvoznih dažbina Carinskim organima je potrebito uz carinsku deklaraciju predložiti:

    - točan spisak robe, koji se privremeno uvozi, ili oslobadja u slobodan promet,

    - izjavu ovlaštene osobe države nagodbenice, da če roba, navedeno u spisku, upotrjebljeno samo za namjenu iz ove Nagodbe.

     

    15. član

     

    Ovlaščena fizična ili pravna osoba iz 12. člana ove Nagodbe je pri izkopu i prekopu posmrtnih ostataka ratnih žrtava te uredjenju i uzdržavanju ratnih grobišta dužna poštivati mjerodavne propise nagodbenice, gdje se ti radovi izvode.

     

    16. član

     

    Nagodbenitelji su suglasni da je komisija iz 11. člana ove Nagodbe mjerodavna i rješavati možebitnih nesporazuma glede tumačenja i uporabe toga sporazuma.

     

    17. član

     

    Ta Nagodba stupa na snagu s danom prijema zadnje od obavjesti po diplomatskom putu, s kojima se nagodbenice obavjeste o izpunjenju uvjeta, predvidjenih s njihovim unutarnjim zakonima.

     

    Ta Nagodba važi, dok ga jedan od nagodbenitelja ne odkaže u pismenom obliku po diplomatskoj liniji s odkaznim rokom jedne godine.

     

     

    Sastavljeno u ......…........ dana................... u dva izvornika, svaki u slovenskom i hrvatskom jeziku, kod čega je tekst jednako vjerodostojni.

     

     

    Za vladu Republike Slovenije                                      Za vladu Republike Hrvatske

     

    File:KON-SPOR.DOK